Nakon dobivenog dokumenta Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih (nihil obstat), u travnju 2010. pokrenut je postupak za proglašenje blaženim i svetim fra Ive Perana što se vodi u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu po kojem je fra Ivan ubrojen među sluge i službenice Božje. Svečano je otvorenje dijecezanskog postupka proslavljeno 27. ožujka u Kaštel Starom, rodnom mjestu sluge Božjega. Svečano misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić uz koncelebraciju provincijala sv. Jeronima fra Josipa Sopte, mons. Josipa Delića, fra Bernardina Škunce, župnika don Lovre Šole te tridesetak biskupijskih i redovničkih svećenika, većinom iz provincije sv. Jeronima, uz pratnju župnog zbora. Misnom slavlju nazočilo je mnoštvo župljana, Kaštelana te rodbine, među kojima su bile fra Ivanove sestre Jela Bralić i Anka Lučić, dok je treća - Vinka Baldani u Australiji (odsutna). Za zabavni dio programa pobrinula se klapa HRM „Sv. Juraj“ i župni zbor 'Košljun' iz Punta sa Krka, dok je kroz program vodio fra Ansemo Stulić.

Promocija i podjela sveučilišnih potvrdnica o završenom teološko-katehetskom doškolovanju za provođenje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama održana je u subotu 26. ožujka u prostorijama Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Susret je započeo euharistijskim slavljem koje je u bogoslovskoj kapeli predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, a potom je u Velikoj dvorani Fakulteta upriličena promocija 39 predškolskih odgojiteljica u vjeri i podjela potvrdnica. Već treći put u jedanaest godina Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu u suradnji s Katehetskim uredom Splitsko-makarske nadbiskupije organizirao je akademske godine 2009/2010. godine teološko-katehetsko doškolovanje na koje su se dobrovoljno i uz preporuku župnika prijavile 43 odgojiteljice. Program doškolovanja obuhvaćao je 90 nastavnih sati iz 9 teoloških disciplina, a uspješno ga je završilo 39 odgojiteljica, kazao je u svom pozdravnom govoru predstojnik Katehetskog ureda i voditelj spomenutog programa mr. Josip Periš. „Svjesni smo da je ovaj program samo jedan mali uvod u teologiju tako da će Katehetski ured nastaviti permanentnu formaciju odgojiteljica organizirajući za njih redovite godišnje stručne skupove. Ali, ako k tome dodamo osvjedočeni vjernički život naših odgojiteljica, onda držim da su to već sada dobri temelji za provođenje vjerskog odgoja u dječjim vrtićima“, naglasio je mr. Periš. Naime, prema Ugovoru o katoličkom vjeronauku u osnovnim i srednjim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama, vjerski odgoj u predškolskim ustanovama provode diplomiranje odgojiteljice koje uz svoju temeljnu visokoškolsku naobrazbu završe i dodatni program teološko-katehetskog doškolovanja. Ne redi se u vrtiću o zasebnom satu vjeronauka, nego se vjerski odgoj integrira u postojeći program predškolskog odgoja.

U povodu četvrte obljetnice smrti nadbiskupa Frane Franića splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je, u četvrtak 17. ožujka u konkatedrali Sv. Petra u Splitu, euharistijsko slavlje u koncelebraciji sa župnikom don Radojkom Vidovićem te ostalim svećenicima. Nadbiskup Franić, istaknuo je mons. Barišić, bio je svjedok Kristova uskrsnuća, svjedok Njegova križa u nadi uskrsnuća, izniman čovjek u nečovječnim vremenima, a njegov primjer vjernicima daje snagu da žive vjernički i svjedočki, ne samo korizmu nego cijeli život. Nadbiskup Franić rođen je 1912., za biskupa je zaređen poslije Drugoga svjetskog rata 1950., a biskupovao je do 1988. godine. U tim teškim i zahtjevnim vremenima, u kojima su zatvarana ne samo sjemeništa, nego i svećenici vodio je Crkvu, a snagu i nadahnuće nalazio je u Gospodinu, naglasio je nadbiskup dodavši kako je u tim teškim vremenima postojala velika povezanost između vjernika i pastira, o čemu još uvijek govore vjernici. Govoreći o smislu korizme naglasio je potrebu žarče molitve, čitanja Svetoga pisma i življenja po njemu. „Gospodin želi da nas molitva pročisti, da pročisti naše srce, naše misli, želje, riječi, planove i djela. On želi da više dijalogiziramo s Njim i osluškujemo Njegov govor; da poput Estere – o kojoj nam govori prvo čitanje – preuzimamo svoju odgovornost za ovaj svijet s čvrstim osloncem u Gospodinu. I u tomu“, nastavio je mons. Barišić, „nadbiskup Franić nam može biti uzor. On je bio čovjek molitve, učitelj molitve. Nije samo katehizirao i naučavao nego je dao primjer molitelja. Vidjeli smo ga često u kapeli kako satima kontemplira, moli za svoju Crkvu, za svoje vjernike, za svoj narodi i domovinu“. Želeći nadbiskupu Franiću puninu uskrsne radosti nakon teških korizmi života, mons. Barišić je vjernicima poželio da se u svom životu povedu njegovim svjedočkim primjerom.

Pokret fokolara u Hrvatskoj svoje proljetne otvorene susrete posvećuje spomenu na Chiaru Lubich, koja je preminula 14. ožujka 2008. godine, i na njezinu baštinu. Pod naslovom "Putem jedinstva" susret dalmatinskih fokolara upriličen je u nedjelju 13. ožujka u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Na susretu, koji je bio obogaćen pjesmom, razmatranjima i svjedočanstvima, okupilo se više stotina fokolarina od Zadra do Dubrovnika svih dobnih uzrasta. U sklopu Godine obitelji i posjeta domovinskoj Crkvi Pape Benedikta XVI. cjeloviti program bio je posvećen obitelji. Četverosatni program, koji je svojim pjevanjem uzveličao vokalno-instrumentalni sastav „Unica Harominia“, završio je euharistijskim slavljem koje je u sjemenišnoj kapeli predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Istaknuvši važnost ovoga pokreta u univerzalnoj Crkvi izrazio je radost što je već dugi niz godina aktivno prisutan i u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. To je jedna ugodna, eklezijalna karizma, koja je preko utemeljiteljice Chiare Lubich premostila kontinente, različite kulture i dotakla srca različitih religija. Ovaj pokret polazi iz središta, iz srca, iz evanđelja te poput kvasca rađa bolji svijet u ljudskosti i vjeri, naglasio je nadbiskup Barišić. „Drago mi je da ovaj pokret iz godine u godinu raste i da sve više obitelji i mladih prepoznaje ovu duhovnost. Gladni smo duhovnosti, osobito evanđeoske riječi Božje. Htio bih da kroz korizmeno vrijeme to doista doživimo, osobno i zajednički“, istaknuo je nadbiskup. Govoreći o geslu susreta „Putem jedinstva“ naglasio je da jedinstvo prvo treba ostvariti u sebi (kršćanski integritet), da bismo ga onda živjeli i u odnosima s drugima, u braku, u obitelji, u društvu i Crkvi. „Toga kvasca nam nedostaje, osobito u našoj Hrvatskoj. Bog nam neće dati sve što ga molimo, ali će nam dati sve što nam je potrebno. Vjerujem da i ovaj susret može dati jedan novi zamah svima nama kroz ovo blagoslovljeno i milosno vrijeme“, poručio je splitsko-makarski nadbiskup potaknuvši sve na zdušnije slavljenje euharistije, koja je izvor jedinstva.

„Korizma je vrijeme susreta sa samim sobom, tiho i ozbiljno vrijeme koje nas upućuje na osobu Isusa Krista, na otajstvo njegove muke, smrti i uskrsnuća. Ona nas poziva da preispitamo svoj identitet te da ozbiljnije zaživimo život koji crpimo iz Kristova križa“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja na blagdan Pepelnice 9. ožujka u splitskoj prvostolnici sv. Dujma. Budući da s blagdanom Pepelnice započinje korizmeno vrijeme nadbiskup je u svojoj propovijedi govorio o značenju korizme u samim počecima kršćanstva te o njezinom značenju danas. Podsjetio je da je korizma u početku bila vrijeme obraćenja i pokore javnih grješnika, vrijeme priprave odraslih na katekumenat, priprava na sakramente kršćanske inicijacije (krštenje, potvrdu, euharistiju). „Korizma je u tom smislu ostala obilježena pozivom na obraćenje, ali i pripravom na tješnju povezanost s Isusom Kristom i slavljem Uskrsa“, naglasio je nadbiskup. U korizmenom vremenu Crkva vjernicima stavlja na srce određene konkretne aktivnosti koje su pozvani činiti tijekom ovog vremena osobne i zajedničke duhovne obnove i povratka Bogu, a to su: molitva, post i milostinja.

„Nedjelja je poseban dan, dan kada je obitelj na okupu, a to najbolje možemo doživjeti u nedjeljnom misnom slavlju u zajedništvu s Gospodinom“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić pohodivši u nedjelju 6. ožujka splitsku župu sv. Josipa na Mertojaku gdje je u župnoj crkvi sv. Josipa predvodio misno slavlje u suslavlju sa župnikom don Vjenceslavom Kujundžićem i župnim kapelanom don Daliborom Milina te proslavio Dan obitelji. „Prije godinu dana započeli smo duhovnu obnovu naših obitelji misijama pod geslom 'Po sv. Josipu, glavi Svete Obitelji obnovi, Gospodine, sve naše obitelji'. Zgodno se to poklopilo i s Godinom obitelji i pripremom za ovogodišnji susret sa Svetim Ocem, ali i za susret s Vama, oče nadbiskupe. Ova župna zajednica svih uzrasta, Vas, danas okružuje kao što obitelj okužuje oca. Ona je jedna obitelj koja zajedno planira, radi, moli i slavi Boga“, kazao je župnik Kujundžić izrazivši nadbiskupu riječi zahvale i dobrodošlice na početku misnoga slavlja. Zahvalivši na pozdravima te uzvrativši zahvalama nadbiskup je u svojoj propovijedi govorio o obitelji i njezinim suvremenim poteškoćama, ali i o ekspanziji riječi i gubitku njezinog sadržaja. Započeo je od jedne talijanske pjesme „Riječ, riječ, riječ, samo riječ“ koja zorno oslikava naše doba, doba riječi. „Možemo kazati da smo ljudi riječi, ali možemo li kazati da smo ljudi od riječi?“ – upitao je nadbiskup te nastavio: „Upravo o tomu progovara evanđeoski tekst koji donosi Isusov govor na Gori u kojem on veli: 'Neće ući u kraljevstvo nebesko svaki koji govori 'Gospodine, Gospodine!', nego onaj koji vrši volju Oca nebeskog'. Te iste riječi, koje je uputio svojim suvremenicima, Isus upućuje i nama danas. On želi da živimo po Božjoj riječi, da je provodimo u život.“

„Dragi roditelji potrebno je zbog vas i zbog vaše djece neprikosnovenu Božju mudrost prihvatiti u svome životu jer vaše dijete kada dođe na svijet prvo će pogledati vaše oči, a taj pogled je stvarnost i bitna odrednica u njegovom daljnjem životu“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić u nedjelju 27. veljače u imotskoj župnoj crkvi Sv. Franje Asiškoga krsteći petero djece među kojima je bila i malena Katarina Tolić, peto dijete u obitelji svojih roditelja Daria i Lidije Tolić. Na početku svoje propovijedi održane pred prepunom imotskom župnom crkvom nadbiskup Barišić potaknuo je obitelji na hrabri život pun svjedočenja kao važan preduvjet autentičnog odgoja djece u čovještvu i vjeri. Izrazio je i svoju radost i zahvalnost Bogu što je kao pastir mjesne Crkve mogao predsjedati ovom slavlju i podijeliti sakrament krštenja novim članovima Crkve te istaknuo kako u odgoju današnje djece treba zanemariti one materijalne komponente te kao glavno sredstvo za odgoj svoje djece svi roditelji trebaju uzeti u obzir poštenje, ljubav, iskrenost i pažnju. Naglasio je kako se sam Bog pobrinio za sve nas što se posebice očituje u povjerenju između majke i djeteta istaknuvši kako Gospodin želi da budemo odgovorni i otvoreni drugima, da radimo i prinosimo te da imamo povjerenja između sebe jer tko nema povjerenja u Boga nema povjerenja ni u čovjeka. Kao putokaz svim vjernicima, a na poseban način roditeljima tek novokrštenih, nadbiskup je kazao kako prije svega moraju tražiti Kraljevstvo Nebesko, a sve ostalo će se nadodati samo od sebe. Kao sredstvo za postizanje Kraljevstva Nebeskog istaknuo je molitvu, povjerenje i život koje se na poseban način ostvaruje u ljubavi i poniznosti.

U Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu od 19. do 20. veljače odgojitelji sjemeništa i povjerenstvo za zvanja Splitsko-makarske nadbiskupije, organizirali su duhovnu obnovu za ministrante 6. 7. i 8. razreda. To je već ustaljeni način okupljanja starijih ministranata u sjemeništu i od početka školske godine četvrti po redu. Na ovom susretu sudjelovalo je 42 ministranta iz 7 župa Splitsko-makarske nadbiskupije i 2 župe šibenske biskupije. Glavna tema za molitvu i razmišljanje bila je „Pozvani na svetost“. Bog nas poziva na svetost. To je naš konačni smisao i cilj za kojim težimo. Naš ovozemaljski život bio bi promašen bez ostvarivanja kršćanskog ideala svetosti. Svaki vjernik je pozvan da svojim životom bude dionik posvećenja sebe i svijeta. Na svetost nisu pozvani samo odrasli, već je mogu ostvariti i odvažni dječaci, ministranti. U prvim kršćanskim vremenima mnogi su dječaci i mladići poput Tarzicija, svoju svetost dokazali i mučeništvom, istaknuto je na obnovi koju je predvodio duhovnik sjemeništaraca i nadbiskupijski povjerenik za duhovna zvanja don Jure Vrdoljak. 

Poštovani,

Kao Dujmov nasljednik, u gradu dugih i bogatih tradicija, čestitam značajan i važan jubilej, stotu godišnjicu našeg nogometnog kluba „Hajduk“.

Slavne generacije „Hajduka“ proslavile su i pronijele ne samo športsku slavu grada Splita, Dalmacije i Hrvatske, već su, unoseći radost u tolika srca i domove, odgojno i kulturno ostavile trag na tolikim generacijama mladih i odraslih.
Željeli bismo da naš slavljenik „Hajduk“, koji ima svojih navijača širom naše Lijepe, još više u budućnosti bude važan društveni čimbenik zajedništva i promicatelj ne samo športa i športskih rezultata, već i onih vrjednota koje čine zdrav duh u zdravom tijelu.
Na mnogaja ljeta!

Vaš  navijač,

Marin Barišić
Nadbiskup metropolit splitsko-makarski

„Crkva danas slavi spomendan Blažene Djevice Marije Gospe Lurdske i Svjetski dan bolesnika, misleći na toliku braću i sestre svijeta koji pate u tijelu i duši. Svi smo uključeni u to iskustvo ljudske patnje te smo pozvani molitvom, žrtvom, vjerom, nadom, solidarnošću i ljubavlju pratiti jedni druge“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći, na blagdan Gospe Lurdske u petak 11. veljače, misno slavlje u splitskom Kliničkom bolničkom centru na Križinama, u koncelebraciji s bolničkim kapelanom don Markom Klarićem i ostalim svećenicima. „Ovo je hram patnje ali i hram molitve, vjere, dobrote i humanosti. U našim bolnicama rađa se novi čovjek“, naglasio je nadbiskup pozdravivši brojno nazočno bolničko osoblje na čelu s ravnateljem KBC Split dr. Dujomirom Marasovićem, glavnom medicinskom sestrom Marijom Županović, liječnike i liječnice, medicinske sestre, bolesnike i članove njihovih obitelji.