Usporedio je primjer Jone s našim vremenom: „Za vrijeme Drugoga vatikanskog sabora, kada se raspravljalo o radnom naslovu buduće Pastoralne konstitucije koja će biti konačno nazvana 'Gaudium et spes', prvotni je prijedlog naslova bio 'Crkva i suvremeni svijet'. S vremenom, uvidjelo se da nas Gospodin ipak šalje i u 'Ninivu', da smo poslani i Ninivljanima također, te je konačni naslov prihvaćen kao 'Crkva u suvremenom svijetu'. Jona shvaća da je teško obratiti se. Teško je i njemu samome, a pogotovo je teško onima kojima je poslan. Doima se kao da je razočaran svagdašnjim neuspjesima. Kao da se nataložilo mnogo pepela nad njegovim žarom za životom i radom. Potrebna mu je doista 'korizma', vrijeme u kojemu će očistiti nakupljeni pepeo i osnažen krenuti u život.“  U zaključku je nadbiskup poručio svojim svećenicima: „Ovo je prilika svima nama da se poput Jone odlučimo na radikalan obrat. Obratimo se! To bi očito značilo za nas da ostanemo na starome mjestu, ondje gdje nam je biti, ali na novi način. Susret s Isusom, istinski, iskreni, bez glume i pretvaranja, čini nas obraćenicima u našemu životu i svećeničkom poslanju. Gospodin nas poziva u našu 'Ninivu' da ne stavljamo granice njegovom milosrđu, nego da sebe vidimo kao odgovorni znak – sakrament – među braćom i sestrama. On nam ih je povjerio da s njima hodimo na ovom putu Korizme prema Njemu, uskrslome Gospodinu.“

Teološko-pastoralno razmišljanje na temu 'Svećenik pred izazovima modernog društva', održao je prof. dr. Nediljko Ante Ančić, novoimenovani prepozit Metropolitanskog kaptola i redoviti profesor na Katedri temeljnoga bogoslovlja KBF-a Sveučilišta u Splitu. Svoje je izlaganje tematski podijelio u četiri dijela. Nakon prvoga dijela u kojemu je općenito podsjetio na temeljne odrednice svećeničke službe unutar crkvene zajednice, i odnosa općega i ministerijalnoga svećeništva u zajednici Naroda Božjega - Crkvi, u drugome je dijelu naglasio neke bitne značajke suvremenoga društva kao što je sekularizacija te novo poimanje vrijednosti i načina razmišljanja. Kao današnji temeljni obrat društvene prisutnosti kršćanstva navodi Drugi vatikanski sabor, kojim Crkva pokušava promijeniti svoj izražajni oblik, ne mijenjajući bitne izraze vjere i njezina tumačenja. Štoviše, Crkva se otvara suvremenom svijetu i ulazi s njim u kritički odnos. U trećem i četvrtom dijelu svojega izlaganja, prof. Ančić je izložio glavne fenomene s kojima se susreću svećenici danas. Ukazao je na bitne promjene odnosa Crkve prema suvremenoj zbilji u dijalogu ponajprije s vjernicima laicima, susretljivosti s novim pokretima, permanentnu izobrazbu svećenika i slično. Svojim je jasnim diskursom naveo konkretne preporuke i prijedloge za svećenički život (prema nekim autorima), ponajviše se oslanjajući na ukorijenjenost u Bogu i primat duhovnoga, kako bi svećeničko poslanje bilo uspješno implementirano u današnji svijet.

Pri završetku radnog dijela susreta, okupljenim su se svećenicima obratili don Jure Vrdoljak, predstojnik Ureda za pastoral duhovnih zvanja i mr. don Jenko Bulić, predstojnik Ureda za mlade. U svojim su kratkim obraćanjima obavijestili prisutne o predstojećim pastoralnim aktivnostima na nadbiskupijskoj i nacionalnoj razini.