VJERA

Vjera je potpuno predanje Bogu i prihvaćanje njegove Istine. Ona je nezasluženi Božji dar, dostupan onima koji je ponizno traže. Bogu koji se objavljuje, čovjek odgovara poslušnošću vjere. Čin vjere ljudski je čin, tj. čin razuma koji, na poticaj volje koju Bog pokreće milošću, slobodno daje svoj pristanak božanskoj istini. Vjera je sigurna jer se temelji na samoj Božjoj riječi. Ona je djelotvorna „po ljubavi“ (Gal 5,6), daje nam predokus nebeske radosti. Uzora vjere u Svetome pismu imamo mnogo a ističu se dva: Abraham koji, stavljen na kušnju, „povjerova Bogu“ (Rim 4,3), uvijek je slušao njegove pozive pa je stoga postao „ocem svih koji vjeruju“ (Rim 4, 11.18), i Djevica Marija koja je tijekom cijeloga svoga života na najsavršeniji način ostvarivala poslušnost vjere: Fiat mihi sucundum Verbum tuum – neka mi bude po riječi tvojoj“ (Lk 1,38).

MOLITVA

Molitva je uzdignuće duše Bogu, razgovor s Bogom. Isus je često molio. Vidimo ga kako se povlači u osamu, čak i noću. Moli prije odlučujućih trenutaka svoga poslanja ili poslanja apostola. Zapravo, cijeli je njegov život molitva jer je u stalnom zajedništvu ljubavi s Ocem. Isus nas uči moliti ne samo molitvom Oče naš, nego i kada sam moli. Velika moliteljica je blažena Djevica Marija. Ona je žena vjere i molitve. Molitvu blažene Djevice Marije resi njezina vjera i velikodušan dar čitava njezina bića, Bogu. Molitva iz vjere nije tek u tome da se govori „Gospodine, Gospodine“, već da se uskladi srce da vrši volju Očevu (Mt 7,21). Bitni oblici kršćanske molitve su: blagoslov i klanjanje, prošnja i zagovor, zahvaljivanje i pohvala. Euharistija sadrži i izražava sve molitvene oblike.

GRIJEH

Grijeh je uvrjeda Bogu neposluhom prema njegovoj ljubavi. Definiran je kao „riječ, čin ili želja protiv vječnoga zakona“ (sveti Augustin). On ranjava čovjekovu narav. Svojom mukom Krist potpuno razotkriva težinu grijeha i pobjeđuje ga svojim milosrđem. Razlikuju se smrtni i laki grijesi. Sedam glavnih grijeha: oholost, škrtost, zavist, bludnost, neumjerenost u jelu i piću, srditost i lijenost.

VRATA VJERE (Porta fidei)

Papa u miru Benedikt XVI. je dana 11. listopada 2012. godine, na 50. obljetnicu otvaranja II. Vatikanskog koncila, apostolskim pismom PORTA FIDEI (vrata vjere) proglasio godinu vjere. Godine 1967. papa Pavao VI. je proglasio godinu vjere, u spomen na mučeništvo apostola Petra i Pavla. „Godina vjere je poziv na autentično i obnovljeno obraćenje Gospodinu, jedinom Spasitelju svijeta, stoji u apostolskom pismu.

Nadbiskup Marin Barišić je uputio proglas svim vjernicima splitsko-makarske nadbiskupije uz godinu vjere. U proglasu stoji: Godina vjere sve nas poziva da postanemo misionari u svojoj sredini.

U svom prvom obraćanju crkvi i svijetu, dana 13. ožujka 2013. god. novi poglavar katoličke crkve Papa Franjo, kazao je: „Sada započinjemo taj put, put bratstva, ljubavi i međusobnog povjerenja. Molimo uvijek jedni za druge, za čitav svijet da zavlada veliko bratstvo. Želim da ovaj put Crkve koji danas započinjemo bude plodonosan za evangelizaciju ovog prekrasnog grada“.

SVJEDOCI VJERE

HRVATSKI SVECI

SV. NIKOLA TAVELIĆ

Svećenik, franjevac, rođen je u Šibeniku oko 1340. Djeluje u Bosni, Svetoj zemlji. Zbog propovijedanja kršćanske vjere, podnio je mučeništvo u Jeruzalemu. Papa Pavo VI. proglasio ga je svetim u Rimu 1970. Sv. Nikola Tavelić je prvi hrvatski kanonizirani svetac. Blagdan je 14. studenoga.

SV. LEOPOLD BOGDAN MANDIĆ

Rođen je u Herceg-Novom 1866. god. Najveći dio svog života proveo je u samostanu u Padovi kao ispovjednik, gdje je i umro na glasu svetosti 1942. god. U kapelici u Padovi nalazi se njegovo svetačko tijelo. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je svetim 1983. God. Blagdan slavimo 12. svibnja. Govorio je: «Vjeru! Imajte vjeru! Bog je lijek i liječnik».

SV. MARKO KRIŽEVČANIN

Rođen je u Križevcima 1588. Odlazi u Mađarsku, podnosi mučeničku smrt u Košicama, 1619. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je svetim 1995. Blagdan slavimo 7. rujna.

HRVATSKI BLAŽENICI

BLAŽENI AUGUSTIN KAŽOTIĆ

Rođen je u Trogiru 1260. Član je Dominikanskog reda. Imenovan je biskupom u Zagrebu 1303. te je u zagrebačkoj biskupiji učinio pravi preporod. Umro je na glasu svetosti u Italiji kao biskup u Luceri, gdje mu se i danas nalaze kosti.

BLAŽENI JAKOV ZADRANIN

Rođen je u Zadru oko 1400. god. Bio je brat laik, član Franjevačkog reda. Umro je na glasu svetosti kod Barija u Italiji.

BLAŽENI GRACIJA IZ MULA

Rođen je u Mulu kod Kotora 1438. Prigodom boravka u Veneciji slušajući propovijed jednoga augustinca, stupio je u samostan augustinaca. Osobito je gajio pobožnost prema Kristu prisutnomu u Euharistiji.

BLAŽENA OZANA KOTORSKA

Redovnica, dominikanska trećoredica, rođena je u Relezima kod Kotora 1493. god. U sobici je provela 44 godine u molitvi i pokori. Umrla je na glasu svetosti u Kotoru.

BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC

Rođen je 1898. god. u Brezariću (Krašić). Za zagrebačkog nadbiskupa je posvećen 1934. god. Bio je uzoran pastir. Komunističke vlasti su ga osudile 1946. god. na 16 godina zatvora. Umro je na glasu svetosti u Krašiću, 10. II. 1960. i pokopan u zagrebačkoj katedrali. Bl. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim, na Mariji Bistrici, 3. X. 1998. godine. Govoreći o bl. Alojziju Stepincu tadašnji papa je rekao: „Najsvjetliji lik je, bez sumnje, nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac“. Spomendan slavimo 10. veljače. Njegovo biskupsko geslo je «U tebe se, Gospodine uzdam». Nastojao je sebi i drugima posvjestiti Božju prisutnost izgovarajući riječi: «Bog me gleda».

BLAŽENA MARIJA PROPETOG PETKOVIĆ

Rođena je 1892. u Blatu na Korčuli. Osniva redovničku Družbu, Kćeri Milosrđa 1920. god. s posebnom svrhom služiti siromašnoj djeci. Umrla je u Rimu, na glasu svetosti. Proglašena je blaženom 2003. godine u Dubrovniku o trećem pohodu pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj.

BLAŽENI IVAN MERZ

Ivan Merz je rođen 1896. god. u Banjoj Luci. Studira u Beču i Parizu. Službuje kao profesor francuskog i njemačkog jezika na gimnaziji. Umro je u Zagrebu u 32. godini života, na glasu svetosti. Na samrti je prikazao svoj život Bogu kao žrtvu za hrvatsku mladež. Grob mu se nalazi u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu. Poznate su njegove misli: «Katolička vjera, moje je životno zvanje». Papa Ivan Pavao II. 2003. god. proglasio ga je blaženim.

DRINSKE MUČENICE

Časne sestre, družbe Kćeri Božje ljubavi, «Drinske mučenice», prisilno su odvedene iz samostana na Palama u Goražde u prosincu 1941. Četiri njih, da obrane čistoću, skočile su u smrt s drugoga kata vojarne, a peta je nestala na Romaniji. Proglašene su blaženicama.

SLUGE I SLUŽBENICE BOŽJE CRKVE U HRVATA

NIKOLA BIJANKOVIĆ

Rođen je u Splitu. Bio je makarski biskup za vrijeme Turaka.

JOSIP LANG

Zagrebački biskup, rođen je 1857. god. u Lepšiću kod Ivanić Grada. Umro je 1933. god.

VENDELIN VOŠNJAK

Svećenik, redovnik, rođen je 1861. u slovenskoj obitelji podrijetlom iz Bosne.

PETAR BARBARIĆ

Rođen je 1874. god. u Šiljevištu u Hercegovini. Pohađao je Travničko sjemenište. Umro je na glasu svetosti. Evo njegovih riječi: Od svih putova što vode u nebo, meni se čini najkraćim onaj kojim čovjek ide ispunjujući svoje obične dužnosti.

ANTE ANTIĆ

Svećenik, redovnik, rođen je 1893. u Šepurinama kod Šibenika. Umro je 1965. u Zagrebu na glasu svetosti. Isticao se kao duhovni vođa i ispovjednik mnogih duša.

JOSIP STADLER

Rođen je u Slavonskome Brodu 1843. godine. Postaje Vrhbosanskim nadbiskupom. Utemeljio je Družbu sestara Služavki Maloga Isusa sa svrhom da vodi skrb za siromašnu i napuštenu djecu. Za narod je bio «otac sirotinje».

SVECI I BLAŽENICI KATOLIČKE CRKVE

SVETI TARZICIJE

Živio je u rano doba kršćanstva. Dok je nosio svete hostije zatvorenicima, na njega je navalila skupina dječaka. Tarzicije se branio, držeći rukama čvrsto svete hostije. Sav izranjen, izdahnuo je. Mučenik je euharistije i zaštitnik ministranata.

SVETI DOMINIK SAVIO

Dječak kojeg je odgajao sveti Ivan Bosco. Bio je marljiv učenik, rado je pomagao onima kojima je pomoć bila najpotrebnija: bolesnima, siromašnima, napuštenima. Opominjao je one koji su psovali i činili ružne stvari. Zaštitnik je ministranata.

SV. DUJAM

Prvi je poznati biskup Salonitanske crkve. Pogubljen je u vrijeme progona kršćana 304. god. Pogubljen je zato što se nije pokorio zakonu cara Dioklecijana, da žrtvuje pred likovima rimskih poganskih božanstava. Zaštitnik je grad Splita i Nadbiskupije.

SVETA MALA TEREZIJA

Rodila se u Francuskoj godine 1873. Postala je redovnica karmelićanka. Zbog svoje evanđeoske malenosti i poniznosti, naučiteljica je crkve i zaštitnica misionara.

SV. JERONIM

Jeronim se rodio u Stridonu u Dalmaciji oko godine 347. Školu je pohađao u Rimu i ondje kršten. Prigrlio je asketski život, pošao na Istok i bio zaređen za svećenika. Sveto pismo je preveo na latinski jezik. Kazao je: «Nepoznavanje Pisama nepoznavanje je Krista». A budući da je bio vatrene naravi znao bi kazati: «Oprosti mi Bože, jer sam dalmatinac».

SVETI ŽUPNIK ARŠKI

Ivan-Marija Vianney, rodio se 1786. kod Lyona u Francuskoj. Umro je 1859. godine. Svladavši mnoge teškoće mogao se zarediti za svećenika. Povjerena mu je župa Ars. Župom je divno upravljao revnim propovijedanjem, žrtvom, molitvom i dobrotvornošću. Uživao je glas cijenjena ispovijednika. Za klanjanje pred Presvetim kazao je: «Ja gledam Njega On gleda mene».

BLAŽENA MAJKA TEREZIJA

Rodila se u Skopju 1910. god. Po narodnosti je Albanka. Kad je bila još djevojka u Skopju, u Bengaliju (Indija) su otišli prvi hrvatski misionari. Oni su slali pisma koja su se najvećim zanimanjem čitala i u Skopju. Ta su pisma zapalila srce mlade djevojke te i ona odluči poći za Isusom kao redovnica u misije, siromašnoj i napuštenoj braći i sestrama. Otišla je u Indiju, služila gubavcima, siromasima, bolesnicima. Osnovala je Družbu misionarki ljubavi. Često je ponavljala: «Ljudi su danas gladni Boga». Umrla je 1997. Proglašena je blaženom.

BLAŽENI PAPA IVAN PAVAO II.

Rođen je u Poljskoj 1920. god. u Wadovicama. Zaređen je za svećenika 1946. godine. Postaje nadbiskup Krakowa, a za papu je izabran 1978. godine. Umro je 1995. Crkva ga je proglasila blaženim. Imao je više od 100 putovanja, hodočašća, po cijelome svijetu. Pet puta je pohodio Crkvu u Hrvata. Zaslužan je što je Sveta Stolica među prvim državama priznala nezavisnost Republike Hrvatske.