Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnoj školi
Split, 22.-24. kolovoza 2005.

Posljednji tjedan mjeseca kolovoza Split je bio u znaku Katehetske ljetne škole koja se po šesti put zaredom održala u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Školu je organizirao Nacionalni katehetski ured HBK i Zavod za školstvo Republike Hrvatske, a okvirna tema bila je Suvremena etička pitanja u vjeronaučnoj nastavi. Sudionicima škole kojih se okupilo preko tri stotine, pozdravnim riječima obratio se najprije predstojnik KU Splitsko-makarske nadbiskupije mr. don Josip Periš. Pozdravnu riječ u ime mjesnog ordinarija nadbiskupa Marina Barišića pročitao je generalni vikar ove nadbiskupije dr. don Ivan Ćubelić. Nadbiskup je u poruci pozdravio odabranu temu, naglasivši da prirodne znanosti čovjeka reduciraju na konglomerat kemijskih elemenata zanemarujući viši smisao čovjekova života, identitet ljudske osobe i naš sinovski odnos sa Stvoriteljem. Ograničavanje čovjekova pogleda na tako uske horizonte materijalizma dovodi do suvremenog praznovjerja, koje se hrani upravo monopolističkom pozicijom tih prirodnih znanosti. To je očit izazov za svakoga čovjeka koji razmišlja, a još više za vjeroučitelja koji je pozvan i drugima pomoći da razmišljaju i da zauzmu ispravne životne stavove. Etika i moral, na način kako smo ih učili mi i naši roditelji, očito više nisu u stanju istim jezikom odgovoriti na domete današnjih problema – stoji u pozdravnoj poruci nadbiskupa Barišića. Stoga je zaželio vjeroučiteljima da kroz izlaganja profesora i kroz rad u skupinama pronađu dovoljno svjetla koje će moći prenijeti mladom naraštaju koji im je povjeren. Uime Zavoda za školstvo pozdravnu riječ sudionicima škole uputila je Marija Ivanković – načelnica za predškolski odgoj. Ona je pohvalila oživljavanje ove teme u ovom vremenu kada se zatiru etička načela. Pozdravima se pridružio i Dalibor Adžić prof. – viši savjetnik za vjeronauk u Zavodu za školstvo, a dosadašnji vjeroučitelj iz đakovačke biskupije. Naposlijetku, kao domaćin i organizator škole, okupljenima se obratio i predstojnik NKU dr. Ivica Pažin, u ime NKU, te u ime predsjednika vijeća za katehizaciju HBK đakovačkog biskupa Marina Srakića, te nakon pozdravnih riječi i obrazloženja teme, školu proglasio otvorenom.

Prvo predavanje o temi Etika – izazov suvremenom čovjeku, održao je prof.dr. don Ivan Tadić, profesor filozofije na KBF-u Sveučilišta u Splitu. Središnja nit njegova predavanja bila je kršćanska etika i kršćanski stavovi koji idu za tim da čovjek postigne sklad sa sobom, s drugim ljudima i s Bogom. Ocrtavajući suvremeno okružje predavač je istaknuo težnju današnjeg čovjeka za globalizacijom i otvorenošću, dok se s druge strane sve više uočava individualizacija i zatvorenost. To okružje u kojem čovjek danas živi, premda se naziva virtualno (internet) sastavni je dio životnoga okružja. I takav svijet trebao bi imati svoje etičke norme, a naše kretanje u njemu etičko je zrcalo nas samih. Ovo doba je doba demokracije koja se u nekim svojim odlukama pretvara u diktaturu koja gnječi i ubija temeljno čovjekovo pravo na život, nasuprot činjenici da bi svi «nomosi» i «ethosi» trebali biti za čovjeka, kojemu se u tom slučaju ne dopušta da se rodi. U ovom dijelu predavanja dr. Tadić se vrlo oštro odredio protiv legalizacije pobačaja u parlamentima nekih država, potkrijepivši svoje stavove jasnim filozofsko-teološkim obrazlaganjima. U tom pogledu ovo vrijeme nazvao je razdobljem ugađanja zahtjevima većine u kojem politička mimikrija potiskuje etičko i politička obećanja prilagođuje onome što većina želi. Nadalje, istaknuo je dr. Tadić, u ovom vremenu potvrđuje se «homo consumens». Uživanje okreće čovjeka njemu samome, pa taj estetsko-uživalački način življenja ne računa na Boga. Bog je izvan područja njegova zanimanja, štoviše, on mu smeta. Ipak, naglasio je predavač u drugom dijelu svoga predavanja, u ovakvom okružju zov za etičkim nije ugašen. Štoviše on je prepoznatljiv upravo ondje gdje vlada nećudoređe. Zaključujući svoje izlaganje predavač je vjeroučiteljima posvijestio njihovu ulogu koja po svom poslanju treba vjerski i ćudoredno oblikovati čovjeka. -Nije nam uloga samo statistički sortirati ljude prema onomu što jesu nego ih uvoditi u obzorje ljudskih i kršćanskih vrlina. Naša je uloga i zločeste učiniti dobrima. Etika se ne može ispričavati današnjim mentalitetom, ali ga i te kako treba poznavati. Etika mora odgajati i mentalitet. Zadaća nije lagana, ali nije nemoguća. Budite ćudoredni umjetnici koji će iz djeteta «isklesati» poput Michelangela, nešto čemu će se cijeli svijet diviti – zaključio je na kraju dr. Tadić.

Drugo predavanje o temi Sloboda i odgovornost – temelj kršćanskog ponašanja, održao je prof. dr. fra Špiro Marasović, profesor moralne teologije na KBF-u Sveučilišta u Splitu. On je u uvodnom dijelu predavanja obrazložio kršćansko poimanje slobode, i na takvom poimanju odredio je kršćansko ponašanje, a unutar tih pojmova odredio je kategoriju specifično kršćanske odgovornosti o kojoj je govorio s posebnim naglaskom. Obrazlažući pojam slobode s teološko–kristološkog aspekta dr. Marasović je naglasio da se kršćanski pojam slobode sastoji od prožimanja filozofske slobode kao mogućnosti izbora i teološke slobode kao stanja spašenosti pred Bogom. U središte kršćanskog ponašanja i djelovanja on je postavio osobu Isusa Krista kao primjer. Slijediti Krista, bitan je i izvoran uvjet kršćanskog morala, naglasio je, potkrijepivši svoje tvrdnje citatima NZ, papinih enciklika, te citatima koncilskih dokumenata. Obrazlažući nadalje pojam kršćanskog prakticiranja odgovorne slobode koju kršćanstvo normira eshatologijom, zakonom, savješću i stručnošću, predavač se posebno osvrnuo na ovo potonje – stručnost.-Nije dovoljno - kazao je - samo jasno spoznati moralnu kvalitetu objekta čina, nego je neophodno važno i znati kako se nešto radi. Ovo načelo posebice vrijedi na onim područjima ljudskoga djelovanja na kojima se direktno ili indirektno, određenim djelovanjem utječe na duhovno ili materijalno dobro drugoga ili zajednice-. Polazeći od činjenice da je čovjek stvoren na sliku Božju, dotaknuo i pitanje nekršćanskog načina života samih kršćana koji iskrivljuju sliku o Bogu u sebi i oko sebe, a to za sobom povlači odgovornost. Svi su ljudi stvoreni na sliku jednoga Boga, a svaki čovjek ima svoju sliku o Bogu. Pozivajući se na sv. Pavla koji upozorava Korinćane da njihova sloboda ne bude spoticaj nejakima, prof. Marasović je naglasio kako nije svejedno koju i kakvu «sliku Božju» svojim postupcima demonstriramo u Crkvi, niti kakvu sliku o Crkvi svojim postupcima pokazujemo onima koji Crkvi ne pripadaju, ali su pozvani da joj se priključe. Kršćansku odgovornost prof. Marasović je obrazložio kroz trostruki vid: Odgovornost prema Bogu, prema sebi i prema bližnjemu, te zaključio: - Kršćansko poimanje slobode neodvojivo je ne samo od «slike Božje» u čovjeku, nego i od svoje kristološke podloge i soteriološko-eklezijalnoga usmjerenja, zbog čega i tako prakticirana sloboda postaje eshatološki simbol. Stoga se ni norme ćudorednoga djelovanja, savjest i zakon, odnosno stručnost, kao specifična varijanta spoznaje, ne mogu apstrahirati od svoje teološke podloge, zbog čega onda ni odgovornost koja je takvu ponašanju vlastita, nije tek puka varijanta humane odgovornosti, već je ta odgovornost u kršćanskom ponašanju uvijek odgovornost pred Bogom, što će reći da tipično kršćansko poimanje slobode u stopu prati i tipično kršćanska odgovornost na kojima se onda oslanja kršćansko ponašanje.

Oba predavača iznijela vrlo jasno filozofsko-teološka, odnosno moralno-teološka načela u odnosu na konkretnu životnu stvarnost, te su izazvali dugotrajni pljesak i brojna pitanja sudionika u tematskoj raspravi.

Na kraju prvog radnog dana u 19 sati u splitskoj prvostolnici koja je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, a na sam spomendan Blažene Djevice Marije Kraljice, slavljena je koncelebrirana sv. misa za vjeroučitelje koju je predslavio generalni vikar ove nadbiskupije dr. don Ivan Ćubelić. U prigodnoj homiliji on je vjeroučiteljima prezentirao upravo Marijin lik kao primjer vjeroučiteljske službe, naglasivši tri vida njene odanosti Bogu: -Marija je prihvatila riječ Božju, stavila se u službu riječi Božje i bila je oduševljena navjestiteljica Božje riječi. Ako takvi budemo naše riječi na vjeronauku neće biti nezapažene i neće biti «praporac što ječi» - poručio je na kraju propovijedi generalni vikar.

Drugi dan rada škole započeo je molitvenom meditacijom koju su pripremile vjeroučiteljice OŠ «Vjekoslav Parać» iz Solina, a nakon meditacije predavanje o temi Odgoj za spolnost ucjelovitoj formaciji čovjeka održao je doc. dr. sc. Mijo Nikić, profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Prezentirajući više dimenzija čovjeka on je naglasio da spolnost zadire u sve njegove dimenzije i zahvaća čovjeka u cjelini. Promatrano s teološkog stanovišta, spolnost je označio kao dar Božji čovjeku koji mu pomaže da iziđe iz sebe i daruje se drugome. Stoga je nužno da ponašanje na ovom području bude moralno i u skladu s Božjim stvarateljskim činom, jer je čovjek stvoren na sliku Božju kao muško i žensko. Govoreći o homoseksualnosti kao spolnoj orijentaciji, dr. Nikić je naglasio da Crkva treba imati suosjećanje prema takvim osobama, izbjegavajući svaki znak diskriminacije. U odnosu na mladi naraštaj, kazao je da djeci i mladima o spolnosti treba govoriti onoliko i onako kako je primjereno njihovom uzrastu, a pouka mora biti razborita. Vjeroučitelj treba biti moralna osoba koja živi ono što prenosi mladima. Treba im o spolnosti govoriti tako da se u njima razvije ono što je najpozitivnije, uz napomenu da mladi ne vole moraliziranje. Uz znanje i stručnost predavač je izdvojio još neke kvalitete koje bi trebale resiti osobu vjeroučitelja, a to su: Strpljivost, blagost, odlučnost (govoriti iz uvjerenja), povjerenje, vjera i nesebična ljubav. Završavajući svoje predavanje dr. Nikić je naglasio: - Čovjekova seksualnost ima svoj smisao u Božjem planu. Ona nije sama sebi svrha. Ona pridonosi ostvarenju osobe samo onda kada se pokorava Božjim zakonima.

Brojna pitanja sudionika škole upućena predavaču u tematskoj raspravi, potvrdila su svu aktualnost ove teme. Sukladno programu, škola je nastavila svoj rad radom u skupinama, nakon kojega su vjeroučitelji organizirano posjetili Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.

PLENARNA RASPRAVA, OKRUGLI STOL I ZAVRŠETAK ŠKOLE

Na plenarnoj raspravi sudionici škole su postavljali pitanja predavačima koja su se odnosila na okvirnu temu, a raspravljalo se i o tekućoj problematici u vjeronaučnoj nastavi. Između ostalog pitanje je bilo postavljeno i predstojniku NKU što je s Katehetskim glasnikom, na što je on odgovorio da vjeroučitelji mogu očekivati novi broj u mjesecu listopadu ove godine. Čuo se i prijedlog vjeroučitelja o potrebi veće suradnje biskupijskih katehetskih ureda s roditeljima kao bitnim odgojnim faktorom.

Predstojnik KU splitsko-makarske nadbiskupije mr. Periš na kraju se riječima zahvale obratio sudionicima škole, organizatorima i svima koji su svojim radom doprinijeli njenom održavanju. Završnu riječ održao je predstojnik NKU dr. Pažin rekavši: -Živimo u vremenu u kojemu suprotnost istini nije laž nego druga istina. Mi poznajemo pravu istinu i mi smo sami istina, te ćemo kao takvi biti suprotnost drugim istinama.

_____________________________________________________________

Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjoj školi
Split, 25.-27. kolovoza 2005.

Nakon što je završila svoj rad Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnoj školi, već sutradan 25. kolovoza započela je s radom i Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjoj školi. Na istom mjestu u Nadbiskupskom sjemeništu okupilo se oko sto dvadeset srednjoškolskih vjeroučitelja zajedno s predstojnicima KU svojih biskupija. Okvirna tema ove škole bila je sukladna temi za vjeroučitelje u osnovnoj školi, pa su prvog radnog dana vjeroučitelji odslušali predavanja prof. dr. don Ivana Tadića i prof. dr. fra Špira Marasovića na istu temu. Glavne naglaske iz tih predavanja Glas koncila već je prenio u izvješću za osnovnu školu, te ih nećemo opetovati ih u izvješću s ove škole.

Moderator ove škole dr. Rudi Paloš, viši savjetnik NKU za srednjoškolski vjeronauk, otvorio je rad ove škole pozdravivši sve sudionike, a zatim je riječ prepustio mons. Anti Juriću, nadbiskupu u miru splitsko-makarske nadbiskupije: – Svjedoci smo što se događa u našem društvu, a s obzirom na vašu odabranu temu, trebao bi biti veći interes za nju i u Crkvi i u društvu. Moral je u našem društvu srozan, a kad se ruši moral, ruši se i vjera. Ovo vrijeme osjećam kao vrlo opasno za našu mladež, jer im se pod krinkom lijepoga nudi propast. Da mladi traže etička načela potvrda je događaj u Kölnu kada je mlade oduševila papina ustrajnost u moralnom nauku Crkve, nasuprot očekivanjima da bi se novi papa mogao prilagoditi suvremenim moralnim stavovima. Vi vjeroučitelji prvi ste koji bi trebali biti dosljedni pred mladima. Neka vaša predavanja budu solidna, ali nadasve vaš život neka bude dosljedan – rekao je u pozdravnom nastupu mons. Jurić. U ime Zavoda za školstvo pozdravnu riječ uputio je Dalibor Adžić, viši savjetnik za vjeronauk, a u ime predsjednika vijeća za katehizaciju HBK mons. dr. Marina Srakića – đakovačkog biskupa, te u ime NKU sudionike je pozdravio sam predstojnik NKU dr. Ivica Pažin.

Tematska rasprava obilovala je pitanjima sudionika predavačima, poglavito o kršćanskoj odgovornosti, zatim o razgraničenju individualne i kolektivne odgovornosti, pa je prof. Marasović pojasnio da je krivnja individualna, a odgovornost kolektivna, jer krivnjom jednoga posljedice snosi čitava zajednica.

Drugog radnog dana škole predavanje o temi Genetički inženjering, etičko-moralnaprosudba, održao je doc. dr. sc. Vladimir Dugalić, profesor moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Na samom početku izlaganja on je naglasio da ova tema zadire u središte života. Iz njegovog bogatog predavanja izdvajamo slijedeće naglaske: – U našim genima nalazi se, na određeni način, sama tajna života, nešto božansko u nama, a pošto je riječ o etičko-moralnoj prosudbi, ovdje se radi o nečemu što duboko zadire u odgoj osobe i ukazuje na važnost dijaloga između vjeronauka i prirodnih znanosti. Prirodne znanosti zanemarene su u suvremenoj teologiji. Danas pod pojmom genetičkog inženjeringa, podrazumijevamo sve tehnike kojima je za cilj prenijeti u staničnu strukturu živoga bića genetske informacije koje inače ne bi imao-. Dr. Dugalić je u nastavku predavanja vrlo stručno i precizno razradio tajnu stanice i njenu funkciju u organizmu, a zatim je pojasnio strukturu gena i njihovu funkciju nositelja nasljednih osobina. Istaknuo je i pozitivne ciljeve bio-genetičkog inženjeringa na somatskim stanicama, kao što su dijagnostički, terapeutski, te produktivni cilj (proizvodnja lijekova), ali i onaj vrlo upitni i zabrinjavajući - genetički inženjering na ljudskom embriju. - Etički principi istaknuo je nadalje, na ovom području moraju poći od zaštite života i genetskog identiteta svake osobe. Nedopušten je svaki zahvat koji bi narušavao fizičku individualnost ljudskog subjekta. U tom smislu više je deklaracija zabranilo reproduktivno kloniranje, ali nejasnoće su ostale oko statusa ljudskog embrija. S kršćanskog aspekta gledanja mora se uočiti ontološka razlika između čovjeka i drugih živih bića. Neprihvatljivi su postupci koji vode eugenici, a u primjeni određenih zahvata moraju se poštivati tradicionalni principi medicinske etike. Crkva - rekao je - načelno nije protiv terapijskog kloniranja, ali protiv embrionalnog jest. Transplatacijsko tkivo medicina ne mora uzimati iz ljudskog embrija, jer se ono nalazi npr. u pupčanoj vrpci i u koštanoj srži odrasla čovjeka, te nema moralne zapreke za njegovo korištenje – naglasio je dr. Dugalić.

O ulozi medija u komuniciranju istine dr. Bodrožić je u izvješću kazao: -Mediji bi trebali pomoći čovjeku da komunicira sebe drugima i da komunikacijom druge prima na dar. Riječ je sredstvo koje imamo u sebi i potrebu da je predamo drugima. Mediji nažalost, ne vrše uvijek svoje poslanje jer nisu u službi komuniciranja istine. Zaključak ove skupine je da istinska sloboda u medijima ne postoji, jer je svaki medij u određenoj mjeri uvjetovan ideologijom koja iza njega stoji. Mediji danas, kao da imaju zadatak rušiti tradicionalne vrijednosti. Vrijednosti nema starih i novih. Ako je nešto vrijedno, vrijedno je uvijek-. Izvješće je potkrijepljeno citatom iz govora pape Ivana Pavla II. U kojem stoji: - Mediji sustavno ruše vrijednosti obitelji, nacije i vjere-. Opći je zaključak da se vjeroučitelji ne trebaju bojati suočiti se s medijima, nego bi bilo poželjno da se i u razredu analizira poneki članak gdje bi učenici mogli sami prosuditi koliko je on u službi istine. Na pitanje o pokretanju katoličkog dnevnika, direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić je odgovorio: možda se takav list i pokrene, i bilo bi dobro, ali je to polivalentno pitanje, pa i s obzirom na njegov odjek u javnosti. A na pitanje što je s izobrazbom katoličkih novinara na katoličkim učilištima dr. Bodrožić je odgovorio da novinar ionako ne objavljuje ono što on napiše nego je to stvar uređivačke politike.

OKRUGLI STOL I ZAVRŠETAK ŠKOLE

Za okruglim stolom sjedili su dr. Ivica Pažin, dr. Rodi Paloš i Dalibor Adžić prof. Dr. Pažin je pozvao vjeroučitelje da iznesu kritičke stavove o odnosu na rad škole jer su oni dobar znak za korekciju rada, te da se uključe u odabir teme za buduće KLJŠ. Pokrenuta je i ideja o osnivanju vjeroučiteljske udruge na nacionalnoj razini, a o tome je dr. Pažin dao informaciju da već postoji inicijativni odbor pri HBK koji je pokrenuo osnivanje Katehetskog katoličkog društva.

Direktor Glasa koncila je dao relevantne informacije o vjeronaučnoj olimpijadi za srednjoškolce na kojoj bi trebalo nastupiti multimedijalno. Prof. Adžić je najavio vremenik natjecanja kojeg će Zavod tiskati u devetom mjesecu. Bilo je riječi i o vjeronaučnim udžbenicima za 3. i 4. razred, koji se prema riječima dr. Paloša očekuju šk. god. 2006./07. što se tiče izmjena srednjoškolskog programa, preporučeno je da se ne prave parcijalna rješenja, ali da se može pristupiti onim izmjenama koje je moguće napraviti u kratkom roku. Vjeroučitelji koji su provodili osporavani TEEN STAR program u školama mogu ga provoditi još i ovu školsku godinu.

Završnim riječima i pastirskim blagoslovom nadbiskupa u miru mons. Ante Jurića, koji je revno pratio cjelokupni program, ovogodišnja katehetska ljetna škola završila je svoj rad u Splitu, u subotu 27. kolovoza.

Slavko Jerončić