__________________________________________________________________________
IZBOR IZ NAJČEŠĆIH PITANJA I ODGOVORA O HNOS-u
1. HOĆE LI SVI RAZREDI RADITI PO HNOS-u?
Da, iako će samo u I. i IV. razredu te strani jezik u VI. razredu imati udžbenike usklađene s novim Nastavnim planom i programom.
2. U ČEMU JE RAZLIKA IZMEĐU PIP-a I HNOS-a?
U Nastavnom planu i programu (PIP-u) samo su tri odrednice: tema, ključni pojmovi i obrazovna postignuća, a u HNOS-u su cjeline i teme razrađene detaljnije.
3. IMA LI IZMJENA U PIP-u I HNOS-u?
Ima. Temeljem prijedloga djelatnika iz škola koje su eksperimentalno provodile HNOS, povjerenstva čine izmjene.
4. MORAJU LI SE SVE TEME OBRADITI TIJEKOM NASTAVNE GODINE?
Moraju.
5. ŠTO UČENIK MORA ZNATI PREMA PIP-u?
U odrednici Obrazovna postignuća navedeni su obrazovni sadržaji koje učenici trebaju usvojiti. U odrednici 12 HNOS-a navedena su obrazovna postignuća za učenike s posebnim potrebama.
6. ZAŠTO SU U HNOS-u I IZBORNE TEME?
Svaki učitelje može u svoj plan uvrstiti najviše 5 izbornih tema, koje će tijekom godine obraditi. Predložene teme u HNOS-u nisu obvezene, može ih odabrati sam učitelj; nije obvezan ni broj izbornih tema.
7. KOLIKO JE SATI PREDVIĐENO ZA OBRADU JEDNE TEME?
Učitelj sam određuje koliko mu je vremena potrebno za njenu realizaciju. To ovisi o obrazovnim postignućima.
8. MOŽE LI SE NEREALIZIRANA TEMA PRENIJETI U SLJEDEĆI MJESEC?
Može. To je jedan od razloga mjesečnog planiranja.
9. MORA LI SE NA POČETKU ŠK. GODINE PISATI GODIŠNJI PLAN?
Godišnji se plan obvezatno mora napisati na početku šk. godine, kako bi učitlelji već tada mogli načiniti okvirni raspored tema tijekom školske godine.
10. ŠTO MORA SADRŽAVATI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM?
Naziv cjeline i teme, predviđeni broj sati i mogući suodnos.
11. MORAJU LI SVI ČINITI INTEGRACIJE I KORELACIJE S ODABRANOM TEMOM?
Integracije i horizontalne
korelacije se čine samo ako je to moguće, a mogućnosti se povećavaju učiteljevom slobodom kreiranja nastavnog procesa.
12. ZAŠTO SE U PLANIRANJU PREDLAŽU AKTIVNOSTI?
Prema suvremenoj nastavnoj paradigmi učenik i njegova aktivnost nalaze se u središtu pozornosti, pa o tome valja voditi računa i pri planiranju. Ako svaki učitelj sam, bez znanja kolega predlaže aktivnosti, lako je moguće ponavljanje istih u više predmeta, što nije poticajno.
13. MORA LI SVAKI UČENIK IZABRATI NEKU AKTIVNOST TIJEKOM MJESECA?
Učenici aktivnosti predlažu sami, učitelj potvrđuje. Pri tome se vodi računa o opterećenosti učenika. Nikako jednog učenika ne treba opteretiti s previše aktivnosti, a pogotivu ne u više predmeta.
14. ZAŠTO U VEĆINI ŠKOLA UČITELJI U VIJEĆNICI NA PLOČU STAVLJAJU MJESEČNI PLAN?
Kako bi cijeli mjesec mogli pratiti plan i program ostalih predmeta te naknadno uspostaviti mogući suodnos.
15. ZAŠTO JE U HOLU IZVJEŠEN MJESEČNI PLAN?
Da učenici vide što će iz kojeg predmeta učiti i raditi oni, a što učenici drugih razreda u školi.
16. MOGU LI DVA UČITELJA OBJEDINITI DVOSAT U REALIZACIJI INTEGRIRANE NASTAVE?
Da. Takav je rad vrlo učinkovit i učenicima zanimljiv. Sat upisuju u dnevnik oba učitelja.
17. KOLIKO ČESTO SE MORA IZVODITI IZVANUČIONIČKA NASTAVA?
Mnoge sadržaje možemo znatno učinkovitije ostvariti promatranjem, istraživanjem, mjerenjem, kartiranjem i drugim metodama izvan učionice. To može biti u okolici škole što ne zahtjeva nikakva financijska sredstva.
18. KOLIKO UČITELJ MORA BITI NA IZVANUČIONIČKOJ NASTAVI?
Izvanučioničku nastavu može organizirati samo predmetni učitelj s jednim razrednim odjelom za vrijeme svoga sata, ali ako organiziramo integriranu nastavu, može ju istovremeno ostvariti više učitelja s jednim ili više paralelnih razrednih odjela.
19. MORAJU LI SE I DALJE PISATI PRIPREME?
Prema pravilniku svaki se učitelj dužan pripremati za nastavu, a to podrazumijeva i pisanje priprema.
20. PIŠU LI SE PRIPREME KAO I DO SADA?
Priprema mora zadovoljiti tražene didaktičko-metodičke standarde (nastavna jedinica, svrha, zadatci, nastavna sredstva i pomagala, tijek sata), ali u njenoj razradbi svaki učitelj može, sukladno svojim osobnim potrebama napisati ono što je njemu potrebno.
21. MIJENJA LI SE OCJENJIVANJE/VREDNOVANJE?
Za sada je još uvijek na snazi važeći Pravilnik o ocjenjivanju.
22. KAKO U PREDMETNOJ NASTAVI UPISATI INTEGRIRANI DAN U DNEVNIK?
Svaki učitelj upisuje svoje sadržaje i broj sata (1... 2...)
TIMSKO PLANIRANJE - oblik rada planiranja učitelja, a naknadno se u njega uključuju i učenici. Unutar tima razrednog vijeća mogu se tijekom mjeseca formirati manji timovi, koji će zajednički realizirati predviđene aktivnosti (projekt, integrirani dan, izvanučionička ili terenska nastava).
INTEGRACIJSKO-KORELACIJSKO PLANIRANJE - naziv koji nam govori o svrsi koju želimo ostvariti timski, tj. mjesečnim planiranjem. Samo takvim planiranjem možemo se upoznati sa sadržajima drugih predmeta i činiti suodnose i/li integracije.
TEMATSKO PLANIRANJE može biti timsko, a s obzirom na vrijeme za koje planiramo može biti dnevno, tjedno, a vrlo rijetko mjesečno. Kod tematskog planiranja mogu sudjelovati svi učitelji i stručni i/li vanjski suradnici škole, ili razredno vijeće, ili dio učitelja koji provodi određeni projekt, izvanučioničku, ili terensku nastavu, ili integrirani dan. Zajednički dogovaraju i pripremaju realizaciju teme, svatko iz svog područja.
INTEGRACIJSKO-KORELACIJSKO PLANIRANJE ne zahtijeva tematsko povezivanje svih predmeta. Prožimanje, međupredmetno povezivanje i horizontalni suodnos (korelacija) ostvaruju se samo kada je to moguće tijekom određenog dana u mjesecu ili tjednu. To znači da se integracije mogu činiti između dvaju ili više predmeta, ali može se dogoditi da jedan od predmeta tijekom određenog mjeseca ne može činiti logičnu i svrsihodnu povezanost nastavnih sadržaja glede određene teme, ali valja uspostaviti korelacije u odgojno-socijalizirajućim sadržajima ili proučiti mogućnost strukturalne korelacije koja je moguća u svim područjima.
priredila Sabina Marunčić viša savjetnica za vjeronauk, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Split
|
